 |
| Brancini sa Bojane |
Uglavnom
lovi iz zaklona, naročito krupni primjerci. Kada se neoprezna ribica previše
približi...ishod je poznat. U vrijeme seobe, s proljeća uz rijeku i s jeseni
prema moru, ovo pravilo ne važi. Tada brancini love u velikim jatima...
piše: Nenad Radović - Bojanac
Krupna
glava, velike oči, golema usta kadra da „spakuju“ krupan plijen... Izduženo
tijelo završava snažnim repom koji omogućava strelovite napade sa naglim
promjenama pravca... Duž Jadrana je poznat kao levrek, smudut, lubin,
agač ili prosto – brancin.
Kako god ga zvali, on je kralj obalnog mora, grabljivac
dizajniran za kratke, munjevite napade u svim nivoima i uslovima: od površine
do dna, svitanja i sumraka, mutne, morske i bočate vode.
 |
| Lijepi primjerak levreka upecan na silikonca |
Izražena bočna linija ukazuje na snalažljivost i
karakteristike spretnog lovca u mutnoj vodi. U uslovima smanjene vidljivosti,
njegov riblji radar očitava najmanje pokrete van vidnog polja.
Adaptiran je i bojom – nije ista nijansa bancina sa
zatravljenih bokeških pozicija ili onih na „divljim“ krševitim poštama gdje dominira hrid, šljunak ili podloga prošarana posidonijom.
 |
| Ovaj brancin sa slike ponovo pliva |
Naraste do 15 kilograma. Relativno su česti primjerci
do nekih osam kilograma, jako rijetki veći. Prosječan primjerak je daleko manji i najčešće teži
nekih 500-800 grama. Mrijest, zavisno od mjesta, pada u periodu od novembra, pa
sve do kraja februara, mada ima slučajeva kad mrijesti i mimo pomenutog
perioda. Zabranjen je ribolov primjeraka manjih od 26 cm dužine. Iako nema
propisanog lovostaja tokom mrijesta, nije baš lijepo vidjeti da ribolovci nose
krupne ženke pune ikre...Vratite ih moru, a more pamti i vraća.
Nedorasli primjerci prošarani su pjegama i nemaju veze
sa srodnom mediteranskom vrstom (Dicentrarchus punctatus), koja je nesavjesnim
ribolovcima izgovor za izlov nedoraslih domaćih brancina.
 |
| Nedorasli primjerci imaju karakteristične pjege |
Pošte
Brancin je prisutan na dubinama do desetak metara. No,
i to se mijenja. Zbog čovjekovog uticaja i velikog uznemiravanja priobalja adaptirao
se, pa ga sve češće srijećemo i na većim dubinama (i preko 20 metara).
Ima ga posvuda ali je najveća koncentracija jata na
rječnim ušćima, te blizu podvodnih izvora slatke vode. Zalazi duboko u tok
rijeka, gdje nema nikakvog uticaja morske vode. Luke i marine su takođe njegovo
kraljevstvo, naročito krupnih – kapitalnih primjeraka koji se ne daju tako lako
prevariti... Kratko rečeno, sva ona priobalna mjesta na kojima srijećemo velika
jata sitne ribe, najčešće gavuna, su potencijalno dobra obitavališta za brancina.
Uže lokacije su mjesta gdje postoji nagli pad dubine – skale, kao i eventualne
prepreke u brzacima (kamenje, panjevi i sl.)
Na
meniju...
Za gavune i male staklaste jeguljice se može reći da
su njegova osnovna hrana (njih je najviše upravo na ušćima). Napašće i većeg cipla,
koji je dovoljno nesmotren da se previše približi njegovim ustima. Mimo toga papaline,
inćuni i mlađ svih ostalih vrsta takođe su njegova česta lovina. Jako rado se
hrani i glistama, crvima i rakovima, naročito u rano proljeće. Tad je još lijen
i iznemogao od mrijesta, pa na ovaj način lakše dolazi do plijena. Ovo je
naročito uobičajeno u rijekama. Samo se spusti na dno rijeke i glavom okrenut
uzvodno sačekuje sve hranljivo što mu tok donese.
Lov
u jatima
Rijetko progoni plijen. Uglavnom lovi iz zaklona,
naročito krupni primjerci. Kada se neka neoprezna ribica previše približi...ishod
je poznat: ribici je kraj.
U vrijeme seobe, s proljeća uz rijeku i s jeseni prema
moru, ovo pravilo ne važi. Tada brancini love u velikim jatima.
U tim situacijama primjenjuju posebnu taktiku: dok ne
love nalaze se u dubljem dijelu, nedaleko od granice plitke vode, gdje se
obično nalaze jata gavuna. Mirno je do momenta kada predvodnik izađe na
površinu i krene u rastjerivanje gavuna.
Kao po dogovoru, jato kreće u napad. Nastaje opšti
metež a gavuni u paničnom bijegu osuđeni su na ulijetanje u jato gladnih usta.
U takvim situacijama dešavalo se da stotine gavuna iskoče
na obalu i tako skončaju. Napad prestaje kada gavuni budu potisnuti do obale.
Brancini se povlače u dublju vodu, do
sljedećeg napada, koji se odvija po istom scenariju.
 |
| Autor (lijevo) sa brancinom ulovljenim na Bojani davne 1982.g. |
Prilagođavanje
Pored ovih strategija prežanja i progona plijena,
dakle tipičnih odlika predatora, brancin je često i oportunista. Drugim riječima
– prilagodljivi svaštojed.
 |
| Srebrni odsjaj u svitanje... |
U lukama i marinama, gdje ribari čiste mreže, ponaša
se kao tipični strvinar, koji se hrani uginulim organizmima: ribama,
glavonošcima...). Na mjestima gdje se baca primama za cipole (hljeb) brancin će
uzeti i hljebnu pahulju. Dakle, prilagođava se situacijama. Zbog navedene proždrljivosti i prilagodljivosti širok je dijapazon sportskih načina ulova
brancina.
Ribolovne tehnike
S obzirom da se radi o izuzetnom predatoru, varaličarenje sa obale i
iz čamca, kao i pendula, prve su varijante sportskog lova brancina. Ipak, ne smije se zanemariti ni lov na dnu,
a pogotovo u kurentu živim i mrtvim mamcima. Specifična je i veoma uspješna
tehnika zvana „cinculiranje“ koja se izvodi iz čamca nošenog rječnom strujom
ili kurentom na moru, uz korišćenje silikonskih varalica. Sve tehnike se
uspješno sprovode prvenstveno u noćnim, ali i u dnevnim uslovima.
