Havarija na mašinici

Uništeni ležaj i podloške

piše: Igor Perić

Već smo se uvjerili da ne postoje mašinice koje su potpuno otporne na so i uticaj morskog okruženja. Ovo je primjer kako u morskom ribolovu i solidna mašinica, poput Tica taurus TP 6000, zbog neadekvatnog održavanja može da pretrpi velika oštećenja za čije saniranje treba puno rada i - rezervnih djelova.

Što se dogodilo: izložena soli, podmazivana tako što je - ispostavilo se - samo dodavana mast na staru „sagorelu“, Tica je pod opterećenjem pretrpjela feler kugličnog ležaja na glavnom zupčaniku.

Umjesto da na prvi alarm odloži pribor, ribolovac je, po svemu sudeći, nastavio da lovi sa tako havarisanom mašinicom. Mehanizam je zbog prosutog ležaja ostao bez oslonca. Pinion i pogonski zupčanik izgubili su „trakciju“, odnosno nijesu prijanjali kako treba. Dakle, nije bilo pitanje da li ima oštećenja, već u kakvom je uopšte stanju Taurus TP 6000...

Krah

Havarisana Tica je na servis donijeta sa uvidanom ručicom u pogonski zupčanik, ali je ručka „plesala“ a zubi mljeli... Vidjelo se da fali potpora, odnosno da između ručke i pogonskih zupčanika nedostaje djelova.

Prsten koji je ujedno graničnik između ručice i kućišta

Prva pomisao bila je da je neko prilikom čišćenja zaboravio da vrati ležaj i sigurnosni prsten (distancer) na spoljnjoj strani kućišta (tipično rješenje za ovu makinu). Ispostavilo se da je ležaj samljeven u paramparčad. Glavnina tako nastalih „gelera“ je završila između ručice i kućišta što je, ispostavilo se, spasilo mehanizam blokade a time i neminovnih lomova.Zbog „lebdenja“ ručice koja je izgubila oslonac tanjirasti zupčanik je doslovce mogao samo da „glođe“ pinion na rotoru. 

Pogonski zupčanik

Pinion

Pomjeranjem ose rotacije ručice deformaciju je pretrpio i ležaj na suprotnoj strani kućišta, odnosno zupčanika, što znači da je oba trebalo mijenjati. Srećom, zupčanici pravljeni od čvrstih legura uspjeli su da prežive a opiljci su potisnuti u unutrašnje naslage masti boje naftne mrlje... 

Antirevers

Tu nije bio kraj popravkama i čišćenju. Ispostavilo se da je od korozije oštećen antirevers mehanizam (nepovratni ležaj). To je čaura sa unutrašnjim elementima koji, podešeni u „zaključani“ položaj, sprečavaju okretanje rotora unazad. Time omogućavaju pouzdanu kontru i nabadanje ribe, bez straha da će doći do preskakanja i nekontrolisanog okretanja rotora u rikverc.

Ležište antireversa

Rđa je "okupirala" elemente takozvanog nepovratnog ležaja

Oporavak tih komponenti trajao je dva dana, u etapama: tretman sredstvima za opuštanje korozije, pa ispiranje benzinom i tako naizmjenično, dok najveći dio rđe nije popustio.Nakon čišćenja, sklapanja i montaže, antirevers drži solidno i ima minorno podrhtavanje prije stopiranja pri većem broju obrtaja.

Kalem

Makina je imala još problema - „otvaranje“ žice preklopnika bilo je nemoguće jer su elementi zaribali od stajanja u slanim uslovima. I to je moralo na tretman rasoljavanja, dok nije vraćeno u funkciju.

Ostao je, u poređenju sa ovim gore, najmanje zahtjevan dio – čišćenje kućišta, svih pokretnih djelova od stare masti i nagomilane soli i opiljaka.

Ako zaboravite da skinete foliju sa špule - ovo je rezultat

Ni špula, špulna ili kalem ( kako je ko zove) nije prošla bez oštećenja. Vlasnik je nakon kupovine zaboravio da skine ukrasnu foliju koja dođe na svakoj novoj makini. Slana voda sa namotanog najlona prodrla je ispod folije i nagrizala tijelo kalema. S obzirom na stepen eksponiranosti razarajućim efektima slanog okruženja, špula je još i u dobrom stanju.

Rezime

Više to nije makina spremna za najjače bitke sa gofovima i zubacima, ali će nakon popravke i sređivanja gotovo svih mehanizama – od pogona, do preklopnika i čišćenja i osvježavanja kočnice – ponovo ići u okršaje, makar sa zubaticama, palamidama ili će poslužiti za bulentin.

Pravilnim servisom i periodičnim čišćenjem svakako da se havarija ne bi dogodila, a Taurus bi uspješno trajao makar još nekoliko godina. Ovako, nakon havarije, popravke su ga vratile „iz mrtvih“ i vijek mu je produžen. Koliko dugo – zavisiće od ribolovca i daljeg održavanja.

 

Redovno održavanje neće dozvoliti ovakve efekte soli

Kako do uspješne fotografije ulova

Emocija i čar ribolova: Autor teksta sa upecanim sargom

piše: Mladen Zadrima

Ribolov ne čini samo tehnika lova ili odabir pribora i mamaca, ribolov čini i ribolovna etika i sportski odnos prema ribama i okruženju, prevashodno vodi. Ono što bi taj segment trebalo da propagira i unaprijedi jeste svakako fotografija ulova, ne bilo kakva, već ona urađena po jasnim pravilima.U eri kada svi baratamo telefonima sa kvalitetnim kamerama i digitalnim fotoaparatima, od velikog broja ''okidanja'' na kraju i ispadne par dobrih slika. Međutim, ono osnovno što bi fotografiju trebalo da definiše kao dobru jesu tehnička, likovna i ribolovna dimenzija.Tehničku stranu fotografije u najosnovnijem čine njena oštrina i pravilno osvjetljenje, a uprkos činjenici da se radi o složenom zanatu, minimum potreban za tehnički korektnu fotografiju ulova može se naučiti relativno brzo uz malo truda i prakse. Čak i manje ''ozbiljnim'' aparatom koji uglavnom sve radi sam može se snimiti dobra fotografija.Likovna strana fotografije je složeniji segment i tu se ponešto može i mora naučiti iz literature ali tu je dominantan talenat i zainteresovanost onoga koji snima. Sa druge strane smisao za likovnost bez tehničkog znanja i opreme ne znače puno. Likovnu stranu fotografije čini izbor motiva, kompozicija, odnos prvog i drugog plana i još puno detalja. 

Uspješnu ribolovnu fotografiju čini i treća, ribolovna strana. Sportski ribolov bi trebao biti rekreacija a ne pribavljanje hrane kako ga, nažalost, još mnogi tretiraju. Ribolov čini i ribolovačka etika koja podrazumijeva određen odnos prema vodi i ribama, a upravo taj odnos mora biti vidljiv i jasno definisan na dobroj ribolovnoj fotografiji. Bez obzira na to da li je na njoj motiv iz ribolova, riba ili trofej u rukama ribolovca.Smotana u kanti, puno krvi, obješena o kakvu granu ili uvaljana u novine, bačena na trotoar ili haubu auta, izranjavana riba na slici nema veze sa sportom i sportskim ribolovom. Ribu treba slikati dok je svježa, najbolje odmah nakon ulova, najbolje u rukama. Posebna pažnja treba da se obrati na pozadinu slike, da tamo bude voda, priroda, treba izbjeći sve detalje koji mogu da odvuku pažnju sa glavnog motiva .Pozadina se može uz malo znanja i zamutiti ( svi smo manje – više informatički pismeni) kako bi riba izbila u prvi plan. Kao pozaadinu treba izbjegavati stanove, balkone, kuhinje i uopšte urbanu atmosferu, a isto tako nije neophodno da oko ribe bude čitava grupa ribolovaca ili prolaznika.

Zubatac krunaš tek izvađen iz vode (foto: N. Marović)

Veoma značajno je i pravilno osvjetljenje, najbolje za sunčanog dana ali i u takvim okolnostima treba izbjegavati direktno sunce zbog prenaglašenih sjenki i odbljesaka na ribi. Svijetlo bi po pravilu trebalo da dolazi iza onoga ko snima. Uspješni snimci se mogu napraviti i noću uz pomoć blica. Te snimke takođe treba raditi napolju i uglavnom se dobije efektna slika sa tamnom pozadinom.

Pojava ribolovca je od izuzetnog značaj jer, neadekvatno obučen, neuredan ribolovac koji usred snimka sa namještenim osmjehom gleda u objektiv, stojeći pored obješene ribe, antipropaganda je sportskog ribolova. Generalno ljepše je kada ribolovac gleda u ribu nego u objektiv, a istinska radost, uzbuđenje, ponos na licu ribolovca uhvaćeni u kameri značajno podižu kvalitet fotografije.

Savremena tehnologija umnogome pomaže kod fotografisanja tako da ne štedite ''film'', slikajte, pokušajte da ''sredite'' kompoziciju, slikajte sa različitih udaljenosti i različitom pozadinom. Isto to rade i mnogo iskusniji, profesionalni fotografi i to ne bez razloga.Tek kada sjednete ispred ekrana kompjutera i budete listali fotografije uočićete propuste i odabrati najbolje.