Za šaku jigg-ova

Piše: Miško Leković

Ljetnja rutina je sledeća: na poziciji sam barem pola sata prije svitanja, zabacujem i mijenjam varalice kao da mi je život u pitanju, pa narednih sat vremena što uhvatim-uhvatio sam. Ovog ljeta, koje je sad već iza nas, škarmovi su mi priredili mnogo zabave. Ne samo meni, jer svi koji su išli u lov na njih, mogli su da se pohvale velikim brojem uhvaćenih riba. Rijetki su oni koji su ciljano tražili neke druge vrste dok je škarm bio zainteresovan za naše varalice. Meni je, ipak, sve to izgledalo kao previša truda za premalo akcije. Zbog toga bih, kad škarm završi svoj jutarnji cug, iznalazio načine da produžim ribolov još za koji sat, dok sunce ne počne da prži i plažni barovi pokrenu svoje kafemate. Svašta sam probao, ali najviše radosti donijeli su mi mali jigg-ovi, odnosno ribe koje su kidisale na njih. A riba je bilo raznih, pa su se skoro sve priobalne vrste našle ispred objektiva.

Težina jiggova sa kojima sam lovio bila je od 7 do 20g. Probao sam da lovim laganim stapom težine bacanja do 15g i sve to jako lijepo ide dok ne zakuca krnja pa vam u nekoj rupi na dnu završi i riba i jigg. Posle takvog iskustva prešao sam na Daiwin jigger t.b. do 28g koji mi je omogućavao da zadržim osjećaj dajući akciju metalnim varalicama, ali i da bez problema izvučem krnju ili malog gofa. Boja koja mi se najbolje pokazala je bijelo-srebrna, a radili su i drugi dezeni. Za ovakav ribolov treba birati stjenovite obale ispod kojih je morsko dno strmo spušta do većih dubina. Tada se jigg-ovi vode u raznim slojevima vode u potrazi za različitim vrstama – na dnu su krnje, pirke, kanjci, knezovi i dr. u srednjim slojevima očekujte gofove, ukljate, lice strijele i plavu ribu, dok sam pri samoj površini najčešće nalazio iglice. 
Sve u svemu, produžeci nakon lova na škarmove donosili su puno akcije. Nije tu bilo ribe da se napuni stomak, ali je bilo dovoljno za puno srce. Jedno sigurno znam - više ne idem u ribolov bez pune šake malih jiggova.